18.04.2011.
Intervju državne sekretarke Tanje Miščević za “Dnevnik”
KANDIDATURA BEZ EVROPSKOG, ALI SA SRPSKIM „ALI”
- Od nas zavisi ispunjavanje Akcionog plana koji smo vrlo jasno napravili i pridržavamo ga se da ostvarimo osnovni cilj, status kandidata i otvaranje pregovora sa Briselom za punopravno članstvo Srbije u EU do kraja ove godine. Izjave evropskih zvaničnika koje ponavljaju da je to mogućnost za nas su potvrda koja uvek dođe, ali smo svesni da je u ovom moment napredovanje ka EU „stvar u našim rukama“- izjavila je u razgovoru za „Dnevnik“ državni sekretar Ministarstva odbrane Tanja Miščević, nekadašnja direktorka Kancelarije Vlade Sribije za evropske integracije, komentarišući poslednju izjavu predsednika Žoze Manel Baroza da se „Srbija nalazi u poziciji da pređe u narednu fazu pregovora sa EU“. Barozo je ocenio da je 2011. godina mogućnosti i izazova za našu zemlju, dok je Viktor Orban premijer Mađarske, koja je predsedavajuća EU, bio decidan „da bi Srbiji što pre trebalo dati status kandidata i početi pregovore o članstvu“.
Da li su i ostale zemlje pred sticanje statusa kandidata dobijale ovako učestale poruke, „možete“, a u vazduhu kao da visi i „ali”?

Koji su ključni?
- Ne bih rekla da ima „ključnijih“, već da postoji lista prioriteta u ovom momentu, do sticanja statusa kandidata, koji su prepoznati ovde i napravljen je Akcioni plan, a na prvom mestu je naravno saradnja sa Haškim tribunalom. No, u istoj ravni je borba protiv korupcije, organizovanog kriminala, zakoni koje treba da donesemo, pre svega o restituciji, rešavanje blanko ostavki, pitanja finansiranja političkih stranaka. Sve teme su nam jako dobro poznate i na njima se radi.
Recimo onda, koji je uslov najveći izazov za Srbiju: borba protiv kriminala i korupcije, finansiranje stranaka...?
- Svaki je izazov za sebe, ali ono što možemo primetiti je da postoji volja da svaki i bude rešen. Videli smo da postoji saglasnost sa stavovima Venecijanske komisije oko rešenja za finansiranje stranaka, tu su i blanko ostavke... Svakako da je najteža stvar borba protiv korupcije i tu treba pokazati dobre rezultate, a već niz godina saradnja sa Hagom je za nas i veliki kamen spoticanja i teškoća. Pitanje političke volje više se ne postavlja, ona postoji, ali ostaje pitanje samog lociranja, hapšenja i izručenja preostala dva haška begunca kao potvrda pune saradnje.
Mislite li da je moguće da EU uvede neke međunarodne mehanizme kontrole finansiranja političkih stranaka, posebno za predstojeću izbornu kampanju, kao što neki tvrde?
- Ne. Ono što ja znam da takvi mehanizmi nisu korišćeni ranije i to bi bila apsolutna novina. Nije mi poznato da EU o tome uopšte razgovara.
U daljim koracima, da li će se postaviti i neka pitanja vezana za bezbednosne strukture?
- U ovoj fazi ne da nismo interesantni, već nismo bili pod velikim pritiskom evropskih standarda, jer u oblasti bezbednosti ne postoje čvrsti standardi Evrope. U domenu demokratizacije, odnosno stabilnih demokratskih institucija, obaveza Ministarstva odbrane bila je uspostavljenje zakonskih okvira za demokratsku i civilnu kontrolu oružanih snaga, odnosno svih koji podpadaju pod bezbednosne strukture. To je i učinjeno i donelo nam je jako dobre pohvale u prošlom Izveštaju EK, što je potvrdio i izveštaj Evropskog parlamenta. Stav Ministarstva odbrane je da pomognemo u svim ostalim oblastima gde možemo onima čija je obaveza ispunjavanje uslova za evropske integracije, od borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala do saradnje sa Hagom.
Koji je recept iz sistema odbrane za ostale sektore, s obzirom na to da je prvi zaokružio reformski proces?
- Sa pravim reformama ovog sektora se krenulo od 2003 -2004., a najkonkretnije od 2006. godine kada Ministarstvo odbrane dolazi na nivo Republike Srbije i kada se krenulo prihvaćen je model moderne evropske države. Jednom doneta odluka samo je pratila iskustva u evropskim vojskama, i prenošena na naš teren. Pokazalo se da ako prihvatite model koji je najbolji, najefikasniji i najoperativniji morate i pohvale da dobijete, jer ste uradili posao koji odgovara standardima Evrope, što se piše kao veliki plus za opšte integracije države.
Dragan Milivojević
SLEDE BRŽE PROMENE
Ukoliko se realizuje deo plana Srbije za decembar, da li bi samo dobijanje statusa kandidata bio veliki hendikep i manje novca iz evropskih fondova bez datuma otpočinjanja pregovora sa EU?
- Ne samo sredstva. Datum za otvaranje pregovora je nešto što motiviše, što tera čitavu administraciju i sve koji su operativno zaduženi za proces evropskih integracija, za u njega mnogo dublje ulaze. I to je pravi momenat iz koga nema nazad, a dalje vas sama inercija tera, koja je dobra, što se nismo potrudili da na dovoljno dobar način objasnimo građanstvu. Inercija tera na dublje i veće standarde koji treba da postanu praksa u našoj zemlji u mnogo većem broju oblasti nego do sada, kada smo sa statusom potencijalnog kandidata. To onda donosi reforme i u nauci, obrazovanju, zaštiti životne sredine, a ne samo u ekonomiji i poljoprivredi. S uticajem je i na dalju reformu i demokratizaciju i u sektoru bezbednosti, deo koji do sada nije toliko bio pod pritiskom evropskih integracija. To je dobro ne samo što vodi Srbiju ka članstvu u EU, već doprinosi opštoj reformi u državi i donosi dobrobit nama kao građanima ove zemlje. Dosta je važno, ne samo da dobijemo status kandidata, jer će doći neka sredstva, već će proces promena našeg života biti mnogo brži kada imamo i datum za otvaranje pregovora.
Kolika je razlika u povlačenju novca iz evropskih fondova sa datumom za pregovore i bez njega?
- Sa statusom kandidata nam se otvaraju svih pet elemenata IPA, ne samo prva dva koja su sada dostupna, već i oni koji se odnose na infrastrukturne projekte, ruralni razvoj i zaštitu životne sredine generalno. Podsećam ne samo da ste kandidat, već je potrebno imati i odgovarajući sistem za implementaciju, menadžment i upravljanje da biste zaista povukli ta sredstva iz IPA fondova. Ako Srbija dobije i datum pregovora onda naprosto može bolje da planira šta joj je potrebno u kojoj fazi daljeg procesa evropske integracije
- O ministarstvu
- Nadležnosti
- Organizacijska šema
- Opis funkcija postavljenih lica
- Ministar i saradnici
- Ministar
- Državni sekretari
- Pomoćnici ministra
- Sekretar Ministarstva
- Osnovne unutrašnje jedinice
- Sektor za politiku odbrane
- Sektor za ljudske resurse
- Sektor za materijalne resurse
- Sektor za budžet i finansije
- Sektor za infrastrukturu i usluge standarda
- Posebne unutrašnje jedinice
- Sekretarijat
- Kabinet ministra
- Vojno pravobranilaštvo
- Organi uprave u sastavu MO
- Inspektorat odbrane
- Vojnoobaveštajna agencija
- Vojnobezbednosna agencija
- Samostalne uprave
- Uprava za odnose sa javnošću
- Uprava za vojno zdravstvo
- Visokoškolska ustanova
- Univerzitet odbrane
- Uže unutrašnje jedinice
- Generalni inspektor službi
- Odsek za internu reviziju
- Vojska Srbije
- Dokumenta
- Propisi
- Zakoni
- Pravilnici
- Službeni vojni list
- Odluke
- Javne rasprave
- Strategije
- Strategija nacionalne bezbednosti
- Strategija odbrane
- Bela knjiga odbrane
- Koncept totalne odbrane - sažetak
- Srednjoročni plan Ministarstva odbrane
- Informator o radu
- Informator
- Pregled sredstava
- Planovi javnih nabavki
- Podaci o javnim nabavkama
- Budžet
- Realizacija budžeta
- Podaci o reviziji budžeta
- Ostalo
- Akcioni planovi
- Izgradnja integriteta
- Usluge
- Sport
- Arhiva
- Kontakti