05.07.2010.
Intervju državnog sekretara Dušana Spasojevića “Politici“
Želimo moćnu Vojsku Srbije
U mirovnoj misiji u Čadu imaćemo naš samostalni kontingent, poslaćemo štabne oficire u misiju UNIFIL u Libanu
Jedna faza reorganizacije i transformacije Vojske Srbije je završena. Po ocenama domaće i strane stručne javnosti vrlo uspešno. O tome, ali i o budućnosti Vojske, za „Politiku“ govori Dušan Spasojević, državni sekretar Ministarstva odbrane.
Šta i kuda dalje kada je politika odbrane Srbije u pitanju?
Cilj politike odbrane je da imamo moćnu Vojsku koje će se plašiti oni koji treba da je se plaše, a u koju će moći da se pouzdaju i na nju računaju naši partneri i saveznici. Snažan sistem odbrane je garancija jake i stabilne države i predstavlja važno spoljnopolitičko sredstvo i značajan ekonomski resurs.
Moćna vojska uvek ima i ugled u društvu?
Ponosni smo na činjenicu da smo u prethodne tri godine vratili poverenje građana u Vojsku. Podsetiću da je Vojska posle Crkve institucija koja uživa najveće poverenje građana. Najbolji pokazatelj vraćanja poverenja u Vojsku i oficirski poziv je podatak da se 2006. godine na 240 mesta na Vojnoj akademiji prijavio samo 21 kandidat, a ove godine taj broj se popeo na 1 259, od kojih su njih 450 „vukovci“.
Šta je obeležilo politiku odbrane Srbije u prethodnom vremenu?
Težište politike odbrane u prethodnom periodu su predstavljali intenzivna međunarodna vojna saradnja, izrada strateških i doktrinarnih dokumenata i završetak nove organizacije Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. U okviru međunarodne saradnje u oblasti odbrane od naročitog značaja je regionalna saradnja, kako bilateralna tako i multilateralna. Veoma je značajno da smo potpisali bilateralne sporazume o saradnji u oblasti odbrane sa skoro svim zemljama regiona. Nedavno smo inicirali uspostavljanje vojne saradnje s Tiranom i čekamo odgovor albanske strane. Imamo izuzetno dobre odnose s Bosnom i Hercegovinom, kao i s Makedonijom, Slovenijom, Crnom Gorom, Bugarskom, Rumunijom i Mađarskom. Nedavno smo potpisali sporazum s Hrvatskom i na taj način doprineli otvaranju nove stranice u našim bilateralnim odnosima.
Mirovne misije Vojske Srbije?
Učešće u mirovnim misijama i multinacionalnim operacijama ima trend konstantnog rasta u prethodnih nekoliko godina. Pored već postojećih misija u Obali Slonovače, Liberiji, Kongu i Čadu, gde ćemo za samo nekoliko dana imati naš samostalni kontingent, poslaćemo štabne oficire u misiju UNIFIL u Libanu, u okviru španskog kontingenta, i posmatrače u misiju UN na Kipru u okviru slovačko-mađarskog kontingenta. Sve misije u kojima trenutno učestvujemo su pod mandatom UN koje refundiranjem sredstava snose veliki deo finansijskih izdataka koje iziskuje naše učešće u tim misijama. Važno je istaći da u prethodnih nekoliko godina, i pored kompleksne bezbednosne i političke situacije u zemljama u kojima učestvujemo u mirovnim misijama, nismo imali poginulih ni ranjenih, a da smo u dosadašnjim misijama kao pripadnike naših kontingenata imali i 23 žene.
S kojim armijama u svetu Vojska Srbije ima trenutno najbolju saradnju?
Imamo uspostavljenu vojnu saradnju s više od 50 zemalja. U većini slučajeva ta saradnja je ispred političke ili prati dobre političke odnose. Tako saradnja u oblasti odbrane sa SAD predstavlja najbolji deo naših ukupnih bilateralnih odnosa, a s Kinom u potpunosti prati prijateljski odnos dve zemlje. Želimo da unapredimo saradnju s Ruskom Federacijom, a dobar pokazatelj u tom smislu biće poseta načelnika Generalštaba oružanih snaga Rusije u drugoj polovini godine, na poziv NGŠ Vojske Srbije general-potpukovnika Miletića. Planiramo da uspostavimo saradnju u oblasti odbrane s Rusijom na visokom nivou i u političkoj sferi. Očekujemo potpisivanje sporazuma sa Indijom, razvijamo odlične odnose s Turskom, zemljama Bliskog istoka i Afrike i nastavljamo uspešnu saradnju sa evropskim partnerima.
Gde smo u sada u procesu Partnerstvo za mir?
Želimo da iskoristimo sve kapacitete programa Partnerstvo za mir i dostignemo status unapređenog partnerstva. U toku leta šaljemo naše oficire u vojni deo misije u Briselu i na taj način ispunjavamo poslednji uslov za naš pun angažman koji će biti od velike koristi za našu vojsku u pogledu obuke, školovanja i usavršavanja pojedinih kapaciteta. Inače, pored uloge u očuvanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta, doprinosom izgradnji regionalnog mira i stabilnosti, ubrzanju procesu pridruživanja EU, jačanju ekonomije rezultatima naše namenske industrije i činjenicom da smo postali izvoznik bezbednosti, što jača naš spoljnopolitički ugled, sistem odbrane predstavlja jedan od ključnih instrumenta u funkciji ostvarivanja državne politike.
Miroslav Lazanski
- O ministarstvu
- Nadležnosti
- Organizacijska šema
- Opis funkcija postavljenih lica
- Ministar i saradnici
- Ministar
- Državni sekretari
- Pomoćnici ministra
- Sekretar Ministarstva
- Osnovne unutrašnje jedinice
- Sektor za politiku odbrane
- Sektor za ljudske resurse
- Sektor za materijalne resurse
- Sektor za budžet i finansije
- Sektor za infrastrukturu i usluge standarda
- Posebne unutrašnje jedinice
- Sekretarijat
- Kabinet ministra
- Vojno pravobranilaštvo
- Organi uprave u sastavu MO
- Inspektorat odbrane
- Vojnoobaveštajna agencija
- Vojnobezbednosna agencija
- Samostalne uprave
- Uprava za odnose sa javnošću
- Uprava za vojno zdravstvo
- Visokoškolska ustanova
- Univerzitet odbrane
- Uže unutrašnje jedinice
- Generalni inspektor službi
- Odsek za internu reviziju
- Vojska Srbije
- Dokumenta
- Propisi
- Zakoni
- Pravilnici
- Službeni vojni list
- Odluke
- Javne rasprave
- Strategije
- Strategija nacionalne bezbednosti
- Strategija odbrane
- Bela knjiga odbrane
- Koncept totalne odbrane - sažetak
- Srednjoročni plan Ministarstva odbrane
- Informator o radu
- Informator
- Pregled sredstava
- Planovi javnih nabavki
- Podaci o javnim nabavkama
- Budžet
- Realizacija budžeta
- Podaci o reviziji budžeta
- Ostalo
- Akcioni planovi
- Izgradnja integriteta
- Usluge
- Sport
- Arhiva
- Kontakti